Kamene stolice

I naravno sve je nastalo u srednjem vijeku, da bi se moglo uklopiti u sistemsku kontrolu količine znanja.

Kao da prije pojave katolika, pravoslavaca i muslimana ovdje ništa nije postojalo i tih zadnjih 700, 800 godina ove, ko biva zvanične historije/istorije/povijesti uglavnom se mrzimo i ratujemo.

Pa čak, kad smo bili ujedinjeni u kratkom periodu u tih zadnjih 700, 800 godina ove, ko biva zvanične historije/istorije/povijesti pokušava se predstaviti kao mračno doba komunizma .   Cui bono ?

Toliko su nas zabavili svadjama da se čak i ne pitamo ko profitira od ove priče.

Strah od ujedinjenja Ilirskih plemena i otkrivanja njihove historije/istorije/povijesti je jasan i nedvosmislen i traje veoma, veoma dugo…

Hvala Šefiku Bešlagiću :

https://www.scribd.com/document/66936996/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-1985-Kamene-stolice-srednjovjekovne-Bosne-i-Hercegovine

na izvrsnom i precizno definisanom radu na skupljanju podataka o kamenim stolicama.

Kamene stolice su ili uklesane u živim stijenama ili su isklesane od posebnih blokova. Zato se mogu podijeliti na pokretne i nepokretne.

Na teritoriji koja je obuhvatala srednjovjekovna Bosna pronađene su 42 kamene stolice. Pokretnih je 11, a nepokretnih 31. Veći broj stolica je s naslonom (37), a manji broj ih je bez naslona (5).

Od stolica sa naslonom 32 imaju samo naslon za leđa dok 5 stolica imaju i naslon za ruke. Od sveukupnog broja 10 stolica imaju postolje, naslon za stavljanje nogu.

Sjedišta stolica su klesana najčešće u obliku pravougaonika (60-80 cm dužine i 30-50 cm širine). Po dimenzijama bi se mogle podijeliti na velike i male.

Četiri stolice imaju reljefe, a tri stolice natpise ( naravno na toliko osporavanoj i gotovo, ali ne i potpuno zaboravljenoj bosančici)

 Vratar (u široj okolini Rogatice),
 Hrtar (utvrda kod Višegrada),
 Višegrad,
 Samobor (kod Goražda),
 Kovin (u Polimlju kod Prijepolja),
 Sokol (na ušću Pive i Tare), 

 

 Tođevac (Foča) (kod rijeke Hrčavke) tri kamene stolice   usječene u živu stijenu.
 Kulina (uz rijeku Bistricu, lijevu pritoku Drine),
 Duroš (kod rijeke Bistrice, lijeve pritoke Drine),
 Jeleč (kod Foče), Tođevac (kod Foče),
 Donja Bukovica (kod Konjica),
 Klek (kod Prozora),
 Fojnica (kod Gacka),
 Zovi do (kod Nevesinja),
 Jasenik (kod Gacka),
 Brajčin laz (kod Gacka),
 Kosor (kod Blagaja),
 Ošanjići (kod Stoca),
 Ključ (Gacko)
 Gornji Turani (kod Trebinja),
 Grab (kod Ljubuškog).

---

Ja bih dodao još tri, jednu sam sam našao,

Na planini Zahor, iznad Fojnice, nedaleko od kamenog grada “Kaštela”, pod čijim okriljem se nalaze kamene pećine nazvane Bijeli i Crni grad, nalazi se ogromna kamena stolica.

https://damirnadivanu.blog/2018/06/05/kastela/

---

a drugu, u selu Pošćenju (pleme Drobnjaci), opština Šavnik (Crna Gora), postoji priča o kamenoj stolici, koju mještani danas zovu Đurjanovom stolicom.

---

 

i treću sam „nasurfao”, a ima ih još

 

Druidska sudačka stolica na Vrataru kod Višegrada, a ispod je stolica na lokaciji Savina voda u Rutoši kod Nove Varoši.

Po zapadnoj Evropi znaju da su ovakve kamene stolice pripadale druidima koji su bili i sveštenici i narodu sudije.

I kod nas na Balkanu ima ovakvih stolica i zovu ih sudijskim ili sudačkim stolicama, naravno,  srednjeg vijeka.

Nikada niko od naših istoričara nije se usudio da uporedi ove naše balkanske sa zapadnoevropski druidskim stolicama, a nekamo li da ih dovede u vezu, mada je i laiku jasno da su te stolice pravljene u isto vrijeme od istog ili srodnog naroda iste ili srodne religije i srodnih običaja.

Otkud takve stolice na Balkanu u srednjem vijeku? Ostale od vremena keltskih druida isto kao i one po zapadnoj Evropi. To što na nekoliko stolica postoje srednjovijekovni natpisi, to nije dokaz da su stolice pravljene u srednjem vijeku. One su stajale tu pitaj boga otkada prije nego što je nekome u srednjem vijeku “naumpalo” da u kamen ukleše natpis. Da je neko u srednjem vijeku u neku od stolica hebrejskim slovima uklesao Mojsijevo ime i par riječi Biblije, da li bi neki istoričar tvrdio da je ta stolica od Mojsijevog vremena?

Kaže Petko Nikolić u svojoj knjizi Vrata vremena.

I zaista strah je nevjerovatno evidentan, samo zamislite kada bi se ljudi ovih prostora sjetili naših istinskih predaka, njihovih neospornih iznad ovosvjetskih znanja i moći, kako bi se svijet u kojem živimo naglo promijenio.

IZ DRUGE KNJIGE O SAMUELU :

Hajdemo radosno u Dom Gospodnji !
Obradovah se kad mi rekoše:
»Hajdemo u dom Gospodnji !«
Eto noge nam već stoje na vratima tvojim,
Jeruzaleme.
Jeruzaleme,
grade čvrsto sazdani i kao u jedno saliveni !
Onamo uzlaze plemena, plemena Gospodnja.
Po zakonu Izraelovu da slave ime Gospodnje.
Ondje stoje sudačke stolice,
stolice doma Davidova.

Sigurno niste ni razmišljali gdje se nalazi dom Davidov,  niti će Vas razmišljanje dovesti do njega.

Zamislite kada bi u ove stolice ponovo sjeli oni kojima ove stolice zaista pripadaju i kada bi probudili vojsku od najmanje 70.000 kamenih spavača skrivenih u stećcima.

---

Mak nam to i zorno išareti :

LJELJENI

Bilo mi je krivo što ne odgonetnuše jezika
kojim bi mogli razgovarati sa stablima u šumi
(Njima Ljudima)

Pa donesoše ognjeve i spališe šumu do korijena
te iz nje izletješe vitorozi ljeljeni u trku
(I rastrkaše se na sve četiri strane)

Gonili su ih bezdušno u hajci što je rasla
ali se oni posakrivaše vješto u iskrslo kamenje
(Koje ni vatra ne mogaše da opepeli)

Tu se utisućiše i mladi sad uporno
čekaju da nova šuma naraste i da se ponovo nasele
(U ono okrilje iz zapamćene priče iščezlih otaca i djedova)

 

Probajte, nije uopšte teško, zatvorite oči i potražite ih, cijelo vrijeme su oko nas i čekaju naše budjenje iz ružnog sna u kojem živimo …